Porezna reforma 2017 – Najznačajnije promjene

S početkom 2017. godine na snagu je stupilo 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma.
U nastavku donosimo najznačajnije promjene.

Promjena porezne stope poreza na dobit

Izmjenama Zakona o porezu na dobit stopa poreza na dobitak od 20% snižena je na 18%, ili 12% za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od 3 milijuna kuna. Nove stope primjenjivati će se na utvrđivanje dobiti za 2017.g., ali i za izračun predujmova poreza na dobit koji će se plaćati tijekom 2017. godine.

Mogućnost utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu

Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imaju i mogućnost izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama. Ukoliko porezni obveznik izabere ovakav način utvrđivanja osnovice poreza na dobit, istu je obvezan primjenjivati naredne tri godine.

Ukida se mogućnost umanjenja porezne osnovice za reinvestiranu dobit

Iako se ova olakšica ukida, svi poduzetnici koji su koristili ovu olakšicu u prethodnim godinama morat će i dalje zadovoljavati kriterije za kontinuirano priznavanje olakšice.

Porezno nepriznati troškovi reprezentacije

Umjesto dosadašnjih 70% od 01.01.2017.g. porezno nepriznatim troškovima smatra se 50% troškova reprezentacije.
Pritom i dalje nije dopušteno priznavanje pretporeza po računima za reprezentaciju, što znači da se obračunati PDV uključuje u ukupni trošak reprezentacije.

Porezno nepriznati troškovi osobnih automobila

Od 01.01.2018.g. porezno nepriznatim troškom smatrat će se 50% troškova nastalih u vezi s vozilima za osobni prijevoz rukovodnih i drugih zaposlenih osoba (osim ako se na osnovi njih ne utvrđuje plaća u naravi) umjesto dosadašnjih 30%.
Međutim, od 01.01.2018.g. biti će moguće i priznavanje 50 % pretporeza obračunanog za nabavu ili najam osobnih vozila te svih povezanih troškova u vezi s njima.

Otpisi zastarjelih potraživanja/vrijednosno usklađenje

Trošak otpisa potraživanja od nepovezanih osoba sada je porezno priznat rashod ako porezni obveznik dokaže da su troškovi pokretanja postupaka za naplatu potraživanja veći od samog iznosa potraživanja ili ako poduzetnik dokaže da je pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja pri čemu je utvrđeno da je naplata nemoguća. Navedena odredba primjenjiva je već kod pripreme prijave poreza na dobit za 2016. godinu.

Porezno se priznaje i otpis zastarjelih potraživanja do 200,00 kn od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.

Prethodni sporazum o transfernim cijenama

Zakon o porezu na dobit od 01.01.2017.g. omogućuje sklapanje prethodnih sporazuma o transfernim cijenama, kojim porezni obveznici mogu postići dogovor oko utvrđivanja transfernih cijena s Poreznom upravom te tako izbjeći mogućnost kasnijeg osporavanja primijenjenog modela transfernih cijena od strane Porezne uprave.

Takav sporazum treba se sklopiti prije nego što se transakcije počinju poduzimati.

Porezno priznate kamate na zajmove između povezanih osoba

Objavom Ministarstva financija kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba za 2017. godinu iznosi 4,97%.
Osim temeljem kamatne stope od 4,97% za 2017.g. izmjenama Zakona o porezu na dobit daje se mogućnost povezanim osobama da najviše dopuštenu dužničku odnosno najnižu vjerovničku kamatu na zajmove utvrđuju i obračunavaju sukladno općem načelu tržišnosti primjenom:

1. metode usporedivih nekontroliranih cijena,
2. metode trgovačkih cijena,
3. metode dodavanja bruto dobiti na troškove,
4. metode podjele dobiti i
5. metode neto dobitka,

pod uvjetom da porezni obveznik taj način primjenjuje na sve ugovore o zajmovima između povezanih osoba.

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5% na 4%.

Poduzetnici, pak, od 2017. godine više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.
No, građani koji su na motorna vozila starosti do 10 godina plaćali porez na cestovna motorna vozila od sada će to morati platiti prilikom registracije vozila u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice.

Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.

 

FISCALIS - POREZNA REFORMA 2017 - LOKALNI POREZI

 

Novim Općim poreznim zakonom ukidaju se relativni rok zastare od 3 godine i apsolutni rok zastare od 6 godina te se uvodi jedinstveni rok zastare od 6 godina.

Zastara je pravo poreznog tijela na utvrđivanje i naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe. Novost je i odredba kojom porezni obveznik ima pravo na povrat plaćenog poreza, kamata i troškova ovrhe od dana podnošenja zahtjeva ako je podmirio poreznu obvezu nakon nastupa zastare. Zastara počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza.

Za nastup zastare, po službenoj dužnosti, dužna su paziti prvostupanjska porezna tijela do donošenja i dostave poreznog rješenja, kao i drugostupanjska tijela do donošenja i dostave rješenja o žalbi. Novost je i da će se porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisati iz poreznih evidencija.
Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

Porezni obveznik sada ima pravo na ispravak porezne prijave u roku od tri godine od isteka roka za podnošenje prijave. Međutim, ako je pokrenut postupak nadzora, ispravak se može obaviti samo do dana dostave obavijesti o početku nadzora.

Izmjenama Zakona o računovodstvu ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP) te poduzetnicima ostaje da i dalje mogu sami oblikovati svoje kontne planove u skladu s Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja.

Značajna novina je i uvođenje izvještaja poslovodstva kao dio godišnjeg izvješća, a kojeg su obvezni sastavljati srednji i veliki poduzetnici i koje treba sadržavati:

  • Vjerojatnost budućeg razvoja
  • Aktivnost istraživanja i razvoja
  • Podaci o stjecanju vlastitih dionica
  • Podaci o postojećim podružnicama
  • Financisjki instrumenti u vezi s politikama za upravljanjem rizicima
  • Izloženost poduzetnika cjenovnom, kreditnom i drugim rizicima

Izmjenama je produljen i rok za javnu objavu godišnjih financijskih, sa četiri na šest mjeseci. To znači da poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj trebati predaju svoje godišnje financijske izvještaje za 2016.g. najkasnije do 30. lipnja 2017.g. za potrebe javne objave.

Ako se godišnji financijski izvještaji i pripadajuća dokumentacija za potrebe javne objave te statističke i druge potrebe ne dostave FINA-i u propisanim rokovima FINA ima ovlasti pokrenuti prekršajni postupak protiv poduzetnika i ovlaštene osobe poduzetnika.

Popis poduzetnika poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju godišnje financijske izvještaje i pripadajuću dokumentaciju u propisanim rokovima FINA će objaviti na svojim mrežnim stranicama.

U paketu porezne reforma i u PDV-u je došlo do promjena koje će stupati na snagu u tri faze. Najveći dio bit će u primjeni od 1. siječnja 2017. godine, dok će neke odredbe biti primjenjive tek od 1. siječnja 2018. ili 1. siječnja 2019. godine.

Ističemo da opća stopa PDV-a ostaje 25% i tom stopom sva ostala dobra i usluge koje nisu navedene u poreznim stopama od 5% ili 13%.

Kod oporezivanja sniženom stopom od 5% neće biti izmjena.

Najznačajnije promjene od 1. siječnja 2017. godine uključuju:

  • Povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge i bijeli šećer od trske i šećerne repe s 13% na 25%.
  • Proširenje popisa dobara i usluga na koje će se primjenjivati snižena stopa od 13% (na listu su uključene i dječje sjedalice za automobile, električna energija, javna usluga prikupljanja komunalnog otpada, urne i ljesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi i hrana za životinje (osim hrane za kućne ljubimce)).
  • Oslobođenje od plaćanja PDV-a na obavljanje usluga medicinske njege i isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, neovisno o pravnom obliku.
  • Pravo izbora za oporezivanje isporuka nekretnina (tuzemni prijenos porezne obveze) koje su korištene dulje od dvije godine te na isporuku zemljišta sada je moguće primijeniti i kada kupac vrši podjelu pretporeza (prije je bilo moguće samo ako kupac priznaje pretporez u cijelosti), odnosno posluje u tzv. pro-rati, ali samo pod uvjetom da kupljenu nekretninu koristi za aktivnost po kojoj ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.
  • Pojašnjenje da se na računima za usluge navode vrsta i količina ili opseg obavljenih usluga.
  • Pod sumnjom prijevarnog izbjegavanja plaćanja PDV-a Porezna uprava ima ovlaštenje osporiti odbitak pretporeza poreznom obvezniku za kojega se utvrdi da je iz objektivnih okolnosti znao ili morao znati da će zbog prijevarnih aktivnosti dio ili cijeli iznos PDV-a po isporuci koja mu je obavljena ostati neplaćen.

Od 1. siječnja 2018. godine na snagu stupaju sljedeće tri promjene:

  • Omogućuje se odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s njima. Međutim, pretporez će se moći odbiti samo u dijelu koji se odnosi na nabavnu vrijednost do 400.000 kuna po jednom vozilu.
  • Povećava se prag za ulazak u sustav PDV-a sa 230.000,00 kn na 300.000,00 kn.
  • Omogućuje se obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu određenih strojeva i opreme vrijednosti veće od 1.000.000 kuna te se u tom slučaju smatra da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik iskaže u prijavi PDV-a (samo za obveznike koji u cijelosti imaju pravo na odbitak PDV-a te kojem je Carinska uprava izdala rješenje o obračunskom plaćanju).

Jedina izmjena od 01. siječnja 2019. godine odnosi se na oporezivanje vrijednosnih kupona.

Najvažnija promjena u Zakonu o porezu na promet nekretnina je smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 5% na 4%. Također se ukidaju oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja.

Još jedna novina je da porezni obveznici više neće biti u obvezi prijaviti svaki promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave, već je provedba postupka prijave po službenoj dužnosti (javni bilježnici, sudovi i druga tijela koja donose odluke o raspolaganju nekretninama).

Osobni odbitak

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak povećao se neoporezivi iznos dohotka, odnosno osobni odbitak na 3.800 kuna mjesečno za sve obveznike poreza na dohodak (do sada je osobni odbitak iznosio 2.600 kuna).

Uvećanje osnovnog osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane članove te za invalidnost poreznog obveznika su se također povećali te sada iznose:

  • za uzdržavanog člana 1.750 kuna mjesečno
  • za prvo dijete 1.750 kuna mjesečno
  • za drugo dijete 2.500 kuna mjesečno)
  • za treće dijete 3.500 kuna mjesečno te progresivno raste za svako slijedeće dijete
  • djelomična invalidnost poreznog obveznika 1.000 kuna mjesečno
  • 100% invalidnost poreznog obveznika 3.750 kuna mjesečno

Nove stope poreza na dohodak su 24% za ostvareni mjesečni dohodak u iznosu od 0 – 17.500 kuna i 36% za mjesečni dohodak iznad 17.500 kuna.

Doprinosi na autorske naknade i druge dohotke

Ukinuta je dosadašnja iznimka od obveze doprinosa prema autorskim i umjetničkim naknadama te naknadama koje se isplaćuju umirovljenicima na temelju povremenog rada, odnosno drugog dohotka.

Od sada na takve primitke obračunavaju se doprinosi i to doprinosi iz osnovice (doprinos za MIO I stup i MIO II stup) te doprinosi na osnovicu (doprinos za zdravstveno osiguranje). Ti će se doprinosi ipak plaćati po upola nižim stopama, za MIO I stup i MIO II stup po stopi od 10 %, a za zdravstveno osiguranje 7,5 %. Obveznik obračunavanja i plaćanja svih doprinosa je isplatitelj primitka.

U slučaju da primatelj honorara ostvari taj primitak neposredno iz inozemstva ili u inozemstvu ili od fizičke osobe koja nije poslovni subjekt, obveznik obračunavanja i plaćanja svih doprinosa je primatelj primitka. Inozemni platitelj honorara ili fizička osoba koja nije poslovni subjekt uplaćuju ugovoreni bruto honorar na žiro račun primatelja. Primatelj obračunava i plaća doprinose iz dohotka (doprinosi za MIO I i II stup) te pripadajući porez i prirez. Doprinos za zdravstveno osiguranje u tom slučaju se ne plaća.

Predujam poreza na drugi dohodak plaća se po odbitku po stopi od 24% bez priznavanja osobnog odbitka, umjesto po dosadašnjoj stopi od 25%.

Obvezna porezna prijava osoba koje ostvaruju drugi dohodak

Prema dosadašnjim odredbama Zakona o porezu na dohodak nije bilo obveze godišnje prijave poreza na dohodak na primitke koji su se oporezivali kao drugi dohodak.

No, od 01.01.2017.g. porezni obveznik koji ostvari godišnje primitke po osnovi drugog dohotka do iznosa od 12.500 kuna a zajedno s plaćom do 210.000 kuna oporezivati će se godišnjom stopom od 24%, odnosno stopom od 36% oporezivati će se primici koji premašuju te iznose i to u posebnom postupku koji će voditi Porezna uprava.

Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja i za te se dohotke ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici.

Nova minimalna plaća za 2017. godinu

Vladinom Uredbom utvrđena je minimalna bruto plaća za 2017. godinu u iznosu od 3.276,00 kuna.

Trebate savjet o porezima?

Unesite željeni pojam i potom pritisnite tipku ENTER